Herceg-Novi osnovan je u 14. vijeku, kada je bosanski kralj Tvrtko omogućio svojoj državi izlaz na more. Arhitekturu ovog grada obilježile su smjene osmanske, mletačke i austrougarske vlasti.
Orientalni izgled
Unutar zidina grada orijentalan izgled daju tvrđave Španjola, Kanli-Kula, Fortemare, Citadela i Sahat-kula, koje su dio očuvane srednjovjekovne arhitekture. Tu su i crkve sa arhitekturom baroka, a na stari dio grada novi se nadovezuje bogatsvom mediteranske flore. Herceg Novi je oduvijek privlačio umjetnike, posebno slikare i književnike.
Praznik Mimoze (Dani Mimoze)
Ni zimi ne miruje primorski grad. Budi ga “Praznik Mimoze”, slavljenje žutog cvijeta rascvjetalog početkom februara, je tradicionalno obilježje Herceg-Novog. Sve do prvih dana marta održavaju se pozorišne, muzičke, likovne, književne i sportske priredbe. Najatraktivniji su maskenbali za djeci i odrasle u Hotelu “Plaža”, ribarske svečanosti (Fešta od ribe i vina) i berba mimoza duž hercegnovske rivijere, višednevna međunarodna izložba cvijeća u Hotelu “Topla”, i Pučke svečanosti prvog vikenda u februaru u Baošićima. Praznik je nezamisliv bez karavana s mažoretkinjama, trombonjerima i maskama.
Rivijera Herceg Novi
Istočno od Igala, između Kumbora i Kamenara na 3100 m obale brojne su osamljene plaže, kao i mala pjeskovita pristaništa. Preko puta starog hercegnovskog grada, na poluostrvu Luštica, u podnožju brda je ribarsko naselje Rose, interesantne arhitekture. Nekada je na ovom ostrvu bio karantin za moreplovce, a posjeduje i nekoliko malih atraktivnih plaža.
Mirišta, kombinacija pijeska i betona, jedno je od najljepših kupališnih mjesta Herceg-Novog. Plaža Žanjice, duga 300 m, prekrivena je šljunkom. Nedaleko su atraktivna Plava Špilja i Mamula, ostrvo sa austrijskim utvrđenjem.
Okolina Herceg Novog
Igalo je zbog ljekovitog mulja i mineralnih izvora, poznato lječilište. Njegova obala je izdjeljena na manje pjeskovite i betonske plaže na dužini od 1500 m.
Hercegnovska polazna tačka za planinare je Kameno. Od njega počinje uspon na Orjen.
Bijela (12 km od Herceg Novog) pominje se prvi put kao selo Svetog Petra 1334. g., nakon osnivanja benediktanskog manastira, koji nije sačuvan. Dvadeset, trideset godina kasnije pominje se i kao dio kotorskog feudalnog vlasništva. Prema ostacima u crkvi Rize Bogorodice, Bijela je bila i sjedište biskupa.
U oblasti Kamenara je selo Verige, sa kanalom širokim 350 m, a dugačkim 2325 m. Prema predanju, hrvatski i mađarski kralj Ludovik prvi je ovdje postavio barijeru od lanaca (veriga), da bi osigurao Boku od neželjenih neprijateljskih napada.
Manastir Savina
Savina, manastirski kompleks, je u 17.vjeku bio pribježište izbjeglica iz manastira Tvrdoša kod Trebinja. U njemu je obrazovan najpoznatiji crnogorski pjesnik i vladar Petar II Petrović Njegoš. Manastirski kompleks uključuje tri crkve. Mala crkva, za koju se misli da je izgrađena 1030 g., a današnji izgled dobila 1831. g. Tokom rekonstrukcije bila je ukrašena figurama nemanjićke dinastije. Druga velika katedralna crkva je arhitektonska sinteza romanskog stila sa vizantijskim elementima, izgrađena 1977-1799, restaurirana 1839. g. Freske je radio Simeon Lazović Bjelopoljac. Mnoge ikone pripadaju risanskoj školi slikanja. U selu iznad manastirskog kompleksa nalazi se parohijalna crkva Svetog Save. Manastir im bogatu biblioteku i vrijednu zaostavštinu.
